U centralnoj školi u Čavi je povodom Dana nezavisnosti BiH održan historijski čas. Nakon intoniranja državne himne, najprije se prisutnima prigodnim riječima obratila direktorica škole gđa Razija Bakija koja je svima, koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju svojom domovinom, čestitala Dan nezavisnosti jedine nam domovine Bosne i Hercegovine. O značaju i važnosti obilježavanja ovog značajnog datuma govorio je referat kojeg je pročitala učenica Dželila Salkić,  a nakon toga Dalila Šahinović je pročitala svoj rad Moja domovina kojim je u 2014. godini zauzela 2. mjesto na takmičenju kojeg je provodilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Na kraju je prikazan 15 minutni film o Danu nezavisnosti kojeg je pripremio pedagog škole Alis Begić.

U područnoj školi na Radoču učenici i nastavnici ove škole su za roditelje i mještane Mjesne zajednice Radoč priredili i izveli prigodan program u čast Dana nezavisnosti BiH. Prisutni su mogli uživati u lijepim recitalima o domovimi, šaljivim dramskim komadima te igri koju su izveli članovi dramske i recitatorske sekcije.

REFERAT O DANU NEZAVISNOSTI

Kao što je poznato, u periodu nakon Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao jedna od šest federalnih republika. U takvom državnom konceptu Bosna i Hercegovina nije bila samostalna, ali je zadržala svoju posebnost kao jedna od republika. Ustavom iz 1974. godine sve jugoslavenske republike dobile su pravo na opredjeljenje i otcjepljenje od zajedničke jugoslavenske države. Jačanjem velikosrpskog hegemonizma (prevlasti) 90-ih godina te poučena primjerom Slovenije i Hrvatske koje su 25. juna 1991. godine proglasile nezavisnost od Jugoslavije, Bosna i Hercegovina se odlučila na raspisivanje referenduma o nezavisnosti. Odluka o raspisivanju referenduma donešena je 25. januara 1992. godine na sjednici Skupštine SR BIH, uprkos tome što su na početku sjednice srpski zastupnici napustili sjednicu. Dana 29. februara i 1. marta 1992. godine održan je referendum, kojeg su u velikoj mjeri (iako ne svi) Srbi bojkotovali. Na referendumsko pitanje, koje je glasilo:

„Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“

„ZA“

„PROTIV“

Većina je glasala ZA suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu njenih ravnopravnih građana. Na glasanje je izašlo 64, 31 % birača sa pravom glasa, od kojih je za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu glasalo njih 99, 44 %. Skupštinska većina je usvojila rezultate referenduma, uprkos čuvenim prijetnjama Radovana Karadžića o „nestanku muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini“. Nakon toga je Bosna i Hercegovina postala nezavisna država. Ponovno je povratila nezavisnost (nakon 529 godina), koju je izgubila još 1463. godine nakon pada pod Osmansko Carstvo; te 1878. pod Austro-Ugarsku; 1918. Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca/Kraljevinu Jugoslaviju; te 1945. pod Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju/Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Nakon 1. marta 1992. godine Bosna i Hercegovina je međunarodno-pravno priznata 6. aprila 1992. godine te je pristupila Organizaciji Ujedinjenih Naroda (UN) 22. maja iste godine.

Zbog svega ovog navedenog, s pravom danas država Bosna i Hercegovina i njeni građani proslavljaju 1. mart kao „Dan nezavisnosti jedne i jedine nam domovine Bosne i Hercegovine“.

Zato…

            SRETAN NAM 1. MART- DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE